Detalhes bibliográficos
Ano de defesa: |
2021 |
Autor(a) principal: |
Ladeia, Elâine da Silva
 |
Orientador(a): |
Abreu, Silvana de
 |
Banca de defesa: |
Nascimento, Adir Casaro
,
Mota, Juliana Grasiéli Bueno
,
Moura, Noemia dos Santos Pereira
,
Colman, Rosa Sebastiana
 |
Tipo de documento: |
Tese
|
Tipo de acesso: |
Acesso aberto |
Idioma: |
por |
Instituição de defesa: |
Universidade Federal da Grande Dourados
|
Programa de Pós-Graduação: |
Programa de pós-graduação em Geografia
|
Departamento: |
Faculdade de Ciências Humanas
|
País: |
Brasil
|
Palavras-chave em Português: |
|
Palavras-chave em Inglês: |
|
Área do conhecimento CNPq: |
|
Link de acesso: |
http://repositorio.ufgd.edu.br/jspui/handle/prefix/4808
|
Resumo: |
Guarani kuéra oguatáva ha reguata ramo hendive kuéra tekotevẽ nembarete ha reikokuaa hendive kuéra. Ava guarani ha kaiowá, umi ambue ava oikova ko Brasilpe, oguereko hi’ára, iñarandu hekove rehegua, gueko, iñarandu avaete, ijerovía ha imarandeko. Itekoha imbarete haguã Guarani ha Kaiowá oiko oñorãirõ ko Estado de Mato Grosso do Sulpe, upéicha, oñorairõma kuri 500 ro’yho pukukue, ikatu haguã ojevy jey tekoha ha heko teépe. Tuicha voi jepy’apy omombarete haguã itekoha -tekoha-ha iñarandu avaete, ikatu haguã ombohasa tekombo’e/omosarambi hembypykuépe pyahu kuérape mayma tekohápe. Opa mba’e ojehu ha oiko ñande rekoha jerekue rehe, tuichavéva hina pe demarcação de terra rehegua, jeiko acampamento rupi, oĩva ohejava tekoha, ha ave naimadu’avéi ñande rekoete guarani ha kaiowá háicha. Umi mba’e oguãhẽ mbo’erógape, omoikotevẽ uka ñorãirõ teko joja ha joaju guasu ambue teko rehe ikatu haguã ñamopu’ã mbarete guasu. Kóa ko tesareko ko’ãgagua rehegua, ojejapo kuri jehecha rupive mba’éichapa oñemoambue ha mba’épa oiko ichugui ko Cone Sul de Mato Grosso do Sulpe, ojejapo pa’ũme políticas públicas pyahu avakuéra pe, hérava etnoterritórios. Ko tembiapo ojeporeka ohecha porã haguã mba’épa ojehu oñemboguapy rire territórios etnoeducacional Cone sul em Mato Grosso do Sulpe, ome’ẽ, omombarete ha ombotee aranduete guarani ha kaiowá kuérape, upeverehe, mbarete ojejapo haguã educação escola indígenas diferenciada, intercultural e bilingue, umi tekoha pegua voi ojerure omboguapy rire direitos dos povos indígenas Constituição Federal de 1988pe, upeve ramo jepe, heta eterei oĩ ojokóva omopu’ã haguã matrizes curriculares específicas ikatu haguã ohupyty mbarete tuicha ojepota etéva. Tekoha porãgue, umi ava arandúpe, ndaha’éi ka’aguy kuérante, tekoha rupive ikatu voi guarani ha kaiowá kuéra oiko, ha’e tuichague sociolpolitico-cosmologicas, upépe voi ojejapo opa mba’e, oñemohesakã porã ha oñembokuaa uka mba’ekuaa/arandu umi ava kuérape. Ko tese oikuãve’ẽ ñemongeta guasu temikotevẽ ojeruréva tekoha kuéra rehehápe oĩva ko território etnoeducacional Cone Sul ko Mato Grosso do Sulpe, umíva hina avakuéra Guarani há Kaiowá, kóa temikotevẽ rovake, mba’éichapa ojeiko, ojejapo ha política oñemopu’ãvo mbarete guasu ko Etnoterritório. Kóa ko tesareko ojejapo heta kuatia arandu rupive oñemongetáva ha oikuãve’ẽva teko mbo’e mbo’eróga pegua ha etnoterritórios, upéicha ojejapo, ñeporandu guasu kuatia rehe oñemoĩakue semi-estruturado tendota mbo’eróga pegua ndive, tendota tekoha pegua ndive, mbo’ehára, ikatu haguã omopu’ã Educação Escolar Indígena, bilingue ha intercultural, omoĩ háicha referenciais kuéra. Aguata jave umi mbo’eróga Cone Sulpe jahecha kuri oikotevẽha rehe pe mbarete, ñemongeta ndaha’éi voi akói, te’yikuéra ndaijojái ave, oĩva guive tekoha iñambue ojoehegui upéicha tekoha hina. Ñañemohesa mondo geografia oĩva mbo’erógape ha ko’ã tekoha rehe, tekotevẽ ojejapo tuichave, jejapo jeguata tuicha teko jojápe, ñamombaretévo ñemongeta ha políticas oĩméva. Upéicha jaha hina ñamopu’ãvo tape ikatu haguã ñamopu’ã mbarete tekohápe ha avei educação escolar indígenas. |