Memórias de suicídio Guarani e Kaiowa na reserva indígena de Dourados: História oral aplicada

Detalhes bibliográficos
Ano de defesa: 2021
Autor(a) principal: Maceno, Lucas Sales lattes
Orientador(a): Alonso, Leandro Seawright lattes
Banca de defesa: Meihy, Jose Carlos Sebe Bom lattes, Novak, Éder da Silva lattes
Tipo de documento: Dissertação
Tipo de acesso: Acesso aberto
Idioma: por
Instituição de defesa: Universidade Federal da Grande Dourados
Programa de Pós-Graduação: Programa de pós-graduação em História
Departamento: Faculdade de Ciências Humanas
País: Brasil
Palavras-chave em Português:
Palavras-chave em Inglês:
Área do conhecimento CNPq:
Link de acesso: http://repositorio.ufgd.edu.br/jspui/handle/prefix/5030
Resumo: Añemoĩ ahendu hagua, ahai ha ahecha kuaá hagu ̃ ã kuatiare rupi mombe’upy ojehuvare ñangareko rupive, porundy ñemombe’upy mba’e jehu karai ha ava ohasava tekoasy: jejuvy oikova ava Guarani ha Kaiowa tekoha Douradospe, oimeva Dourados municípiope, Mato Grosso do Sul ruguápe. Ohupitytama mbohapy popa ojehai ko’ava mba ̃ ’e rehe oimeha jejuvy karia’y Kaiowa kuera apytepe, hasyeterei ojehuva ko’ãmba’e hechaharépe, imandu’a rasy omombe’uvo história oral ojerurehaicha: kova mba’e ñemombe’u ha’e ojekuaa haguãmba’e hasyva oiha. Jaikuaa hagu ̃ ã umĩomombe’u’ỹ va’ekue imba’e rasyre, ahendu opaichagua mombe’upy, jejuvy oñandu va’ekue ijehe terãambuere. Upeicha imandu’a rupi ohendukava cheve iñe’e,̃ pytyvõhára ndive rogueru jevy mombe’upy rohecha haguãmba’erepa ãva ojehu. Ndaha’ei che ae ajapo, aiptyvõnte oñondive romombe’u hagua. ̃ Ha tembiapo oñondivepa ojehuvape hina, che hi’ãahendu va’ekue rupive opavave oñandu avei ha ojepy’apy jejuvy oikova Guarani ha Kaiowa kuerare, ha ko dissertação oñemboja’o irundy hendape. Tenondeite amoĩporundy ñemombe’u oikova va’ekue umi: oporaheiva Kaiowa, pastor Terena kuera, Guarani che pytyvõva, omba’apova tesaire ha um ̃ ĩ ohaiva jejuvy rehegua; mokoihã pe amombe’u mba’echapa amboguata ko tembiapo, upepe amoĩmmba’erepa ahai, mávarepa, araka’epa ahai, ha mba’echapa mombe’upy ojehuvare oipotahaicha; mbohapyhape ahai jejuvyre jaikuaa haguãmbaechapa ojehu umĩkaria’y mbytepe, há che mba’echapa añeñandu, ha avei mbaepa upeá cheve ogueru; ha irundyhape ajapo peteĩanálisepe ahendu va’ekue opavavegui, imadu’avo hikuái jejuvyre Guarani há Kaiowa rekope, kova jehai ha’e tekore ha ani haguãjaheja upe mba’e imbarete.